Mediji su prijenosnici informacija a ponekad i dezinformacija. Oni su svugdje oko nas. Ako ih podijelimo po velikim skupinama, mediji su elektronički i tiskani.
Novine su tiskana publikacija koja se objavljuje dnevno ili tjedno a sadrži vijesti, komentare, oglase i slično. Najpoznatije dnevne novine u Hrvatskoj su Jutarnji list, Večernji list, 24 sata, Slobodna Dalmacija, Novi list i Sportske novosti. U novinama je bitna točnost, brzina i objektivnost. Novine koje objavljuju vijesti i fotografije koje nisu vjerodostojne i nemaju značenje u zajednici nazivaju se tabloid ili žuti tisak. Časopisi su tiskani mediji namijenjeni čitateljima određenog interesa npr. informatika , književnost, znanost, sport i zabava. U Hrvatskoj i u svijetu tiskaju se brojni časopisi.
Časopisi mogu biti tjedni, polumjesečni, mjesečni i godišnji. Najpoznatiji dječji časopisi su Modra lasta, Smib , Moj planet, Priroda, National Geographic, Meridijani, Drvo znanja, Ok!, Enter i mnogi drugi. Ja obično čitam časopis Bug. Tu mogu najviše naći o novoj tehnologiji . Najviše me zanimaju programi i oprema za video igre. Do sad sam čitao Smib. Tamo sam volio čitati Duricu, edukativne odlomke i rješavati zagonetke. Kad imam vremena, i sad uzmem Smib u ruke. Kad sam bio manji, čitao sam strip Garfield i različite časopise sa zagonetkama i rebusima. Kako rastem, mijenja se moj interes za štiva. Ja više čitam tiskane medije. Tako mi je lakše čitati. Da bismo mi korisnici medija došli do pouzdanih informacija, trebamo se više raspitati ili guglati. Nažalost sve je više dezinformacija u tekstovima jer je to ljudima zanimljivije čitati. Po mojem mišljenju dobro je da ima sve više novina u digitalnom obliku. Tako čuvamo šumu i to je dobro za prirodu i okoliš. Istina je i da se novine reklamiraju na portalima i dobiju više čitatelja. To mi se sviđa. Privuku ljude da čitaju.
Televizija je veliki prijenosnik informacija. Na televiziji postoje pouzdani i nepouzdani izvori informacija. Televizija nam donosi informacije o politici, sportu, stanju u svijetu, stanju u državi… Postoje dokumentarci, emisije o kuhanju, crtići, filmovi, serije… Najpoznatije TV-stanice u Hrvatskoj su HRT, RTL i Nova TV. Prve radiodifuzije televizije počele su 1930-ih u Engleskoj, Njemačkoj , Francuskoj i SAD-u. Televizija u boji je počela s emitiranjem 1954. u SAD-u. Radio je isto tako veliki prijenosnik informacija, pogotovo o stanju u državi i svijetu. Neke od najpoznatijih radio-stanica u Hrvatskoj su Hrvatski radio, Radio Banovina, Narodni radio i Sljeme. Prvi radio napravljen je 1913. godine pokraj New Yorka, a redovito emitiranje započelo je u SAD-u 1920. Radio je bio prvi veliki prijenosnik informacija. Slušao se čak i u ratu. Naš Nikola Tesla je službeni pronalazač radija. Radiju se nije umanjila uloga dolaskom novih medija izvora informacija. I dalje je slušan u svakoj kući, trgovini i ustanovi.
Informacije dobivamo od pouzdanih medija, a dezinformacije od nepouzdanih medija. Informacije su istiniti, točni podaci, vijesti ili obavijesti koji su za nas svježi i novi. Dezinformacija je lažna ili pogrešna informacija. Dezinformacije nisu dobre jer često na temelju njih mnogi počnu govoriti i širiti lažne vijesti. Tada nastaje veliki kaos. U tom kaosu teško je procijeniti što je pravo, a što krivo. Dezinformacije obično pišu i objavljuju obični ljudi, ali i neprofesionalni novinari koji ne provjere svoje izvore. Danas je sve više dezinformacija o Covid-19. Europska unija se bori da se dezinformacije više ne šire, a i ja tako mislim da bi to trebalo zaustaviti. Ljudi govore prijateljima te dezinformacije, oni svojim prijateljima, i tako sve ide u krug. Nastaje kaos. Gubi se povjerenje. Moje je mišljenje da se dezinformacije trebaju izbjeći. Kada te nešto zanima, treba pronaći pravi izvor informacija. Društvene mreže mogu biti dobar izvor informacija, ali ih je teško provjeravati. Svatko može biti „novinar“. Informacija je u svijetu sve više i više. Da bi podatke mogli pretvoriti u informaciju, potrebno nam je znanje kojim čovjek raspolaže. Zato je obrazovanje važno.
Ovo je vrlo zanimljiva tema. Treba puno razmišljati i tražiti po internetu. Naučio sam nešto novo što prije nisam znao. Trebalo mi je malo više vremena, ali sam se zabavio. Kad sam pisao ovaj sastavak malo sam razmislio o svemu što se događa. Zapravo ljudi često žele napisati bombastičnu informaciju da se proširi i postane glavna tema razgovora.
PIŠE: Matej Posavec, 5.a